Toplinsko opterećenje Dubrovnika u budućoj klimi
Analiza dosadašnjeg stanja toplinskog opterećenja u gradu Dubrovniku ukazala je na noćno i dnevno zagrijavanje grada tijekom posljednjih 50-ak godina, a povećanje zagrijavanja je posebno izraženo u ljetnoj sezoni. Za procjenu budućih klimatskih uvjeta u Dubrovniku analizirane su numeričke simulacije klimatskim modelima za scenarije RCP4.5 i RCP8.5. Klimatski scenariji su vjerojatni prikazi budućih klimatskih faktora koji uključuju ljudski faktor, ali i prirodnu klimatsku varijabilnost te se koriste za istraživanje posljedica antropogenog utjecaja na klimatski sustav. Prema klimatskom scenariju RCP4.5, emisija stakleničkih plinova bi do 2040. godine dosegnula svoj maksimum, nakon čega bi se počela smanjivati. Klimatski scenarij RCP8.5 predstavlja najgori scenarij prema kojem bi emisija stakleničkih plinova rasla kroz cijelo 21. stoljeće. Kako bi se istražila buduća klimatska obilježja Dubrovnika za svaki od ova dva scenarija su analizirane numeričke simulacije dobivene korištenjem dvaju globalnih klimatskih modela (eng. Global Climate Model, GCM), EC-EARTH (EC) i MPI-ESM-MR (MP), u kombinaciji s regionalnim modelima (eng. Regional Climate Model,RCM), RegCM4 i SMHIRCA4, tj. analizirane su sveukupno četiri različite kombinacije globalnih i regionalnih modela za svaki od klimatskih scenarija. Iz dobivenih simulacija izračunati su i analizirani podaci za klimatske indekse te srednje (tas), maksimalne (tasmax) i minimalne (tasmin) dnevne temperature.
Sl. 1. Modelirani vremenski nizovi tas, tasmax i tasmin i pripadni trendovi za Dubrovnik dobiveni različitim kombinacijama regionalnih (RegCM4 i SMHI) i globalnih klimatskih modela (EC i MP) za scenarije RCP4.5 i RCP8.5
Izvor: Mia Agapito, diplomski rad, 2021.
Prema rezultatima numeričkih simulacija klimatskih modela za tas, tasmax i tasmin prikazanima na Sl.1, vidiljivo je da za oba klimatska scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) sve kombinacije globalnih i regionalnih klimatskih modela pokazuju povećanje srednjih, maksimalnih i minimalnih temperatura. Usporedbom dobivenih iznosa porasta temperatura za klimatske scenarije pokazuje se da se u budućnosti može očekivati veći porast temperatura za klimatski scenarij RCP8.5. S obzirom da je porast temperatura u posljednjih 50-ak godina u Dubrovniku već zabilježen te da visoke temperature predstavljaju rizik za zdravlje, ali i za mnoge gospodarske djelatnosti (turizam, energetika, poljoprivreda,…), ovi rezultati ukazuju da se u budućnosti, tj. do 2070.godine, mogu očekivati još neugodniji i opasniji klimatski uvjeti u gradu ukoliko se ne smanje globalne emisije stakleničkih plinova. U ovom pregledu analizirani su i klimatski indeksi FD (eng. frost days), godišnji broj dana s minimalnom dnevnom temperaturom manjom od 0o C, ID (eng. icing days), godišnji broj dana s maksimalnom dnevnom temperaturom manjom od 0o C, SU (eng. summer days), godišnji broj dana s maksimalnom dnevnom temperaturom većom od 25o C, TR (eng. tropical nights), godišnji broj dana s minimalnom dnevnom temperaturom većom od 20o C te klimatski indeksi DTR (eng. daily temperature range), tj. godišnji srednjak raspona dnevnih ekstremnih temperatura i ETR (eng. extreme temperature range) koji predstavlja raspon godišnjih ekstremnih temperatura, tj. razliku godišnje maksimalne temperature i godišnje minimalne temperature za isti mjesec. Na Sl.2 i Sl.3 prikazani su rezultati za klimatske indekse za različite kombinacije globalnih i regionalnih modela. Rezultati prikazani na Sl.2 i Sl.3 za klimatske indekse FD i ID pokazuju da se u budućnosti za oba klimatska scenarija očekuje sve manje takvih dana što ukazuje na porast minimalnih dnevnih temperatura u budućnosti. Ovakve rezultate daju sve četiri kombinacije modela pri čemu rezultati za scenarij RCP8.5 pokazuju izraženiji pad klimatskih indeksa FD i ID u budućnosti u odnosu na rezultate za scenarij RCP4.5. Modelirane vrijednosti klimatskih indeksa SU i TR također rastu do 2070. godine, što upućuje na povećanje minimalne i maksimalne dnevne temperature. Ovakvi trendovi ukazuju da će temperatura u Dubrovniku tijekom dana, ali i tijekom noći biti sve viša, a posljedično će klimatski uvjeti biti sve nepovoljniji. Kao i u prethodnim rezultatima, izraženiji porast indeksa SU i TR očekuje se za klimatski scenarij RCP8.5. Klimatski indeksi DTR i ETR općenito imaju vrlo male iznose trendova za oba scenarija što pokazuje da se u budućnosti ne očekuju velike promjene raspona dnevnih, tj. godišnjih temperatura. Drugim riječima, očekuje se podjednak porast maksimalnih i minimalnih dnevnih temperatura.
Sl.2. Modelirani vremenski nizovi klimatskih indeksa i pripadajući trendovi za Dubrovnik dobiveni različitim kombinacijama regionalnog klimatskog modela RegCM4 i globalnih klimatskih modela (EC i MP) za scenarije RCP4.5 i RCP8.5
Izvor: Mia Agapito, diplomski rad, 2021.
Sl.3. Modelirani vremenski nizovi klimatskih indeksa i pripadajući trendovi za Dubrovnik dobiveni različitim kombinacijama regionalnog klimatskog modela SMHI i globalnih klimatskih modela (EC i MP) za scenarije RCP4.5 i RCP8.5
Izvor: Mia Agapito, diplomski rad, 2021.