REZULTATI POKRETNIH MJERENJA U DUBROVNIKU
U organizaciji Mateja Žgele, mag. geogr., i izv. prof. dr. sc. Ivane Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu provedena su prva pokretna mjerenja temperature zraka u Dubrovniku u kojima su sudjelovali učenici Opće Gimnazije Dubrovnik uključeni u program GLOBE. Takva mjerenja se provode u relativno kratkom vremenu te pružaju dobru prostornu pokrivenost pouzdanim podacima o urbanoj mikro-klimi. Učenici su u ruksacima na leđima imali instrumente s ugrađenim GPS-om te senzorom za mjerenje temperature zraka. Tako opremljeni su pješačili unaprijed predviđenim rutama koje su obuhvaćale raznovrsne dijelove grada (rjeđe i gušće izgrađena područja, zelene površine i parkove, zidine…).
Pokretna mjerenja su održana 4. svibnja 2022. godine između 16:00 i 16:30 h. Sedmero učenika sveukupno je prohodalo više od 10 km, a instrumenti su u sekundnim intervalima bilježili vrijednosti temperature zraka i GPS lokaciju. Na temelju toga je dobiven uvid u prostornu raspodjelu temperature zraka i utjecaj strukture grada na njene iznose (sl. 1). Maksimalna izmjerena temperatura zraka bila je gotovo 22 °C, dok su parkovi istovremeno bilježili za 3 – 4 °C niže vrijednosti. Dubrovačke zidine su očekivano bile najtoplije s vrijednostima iznad 20 °C. Uske ulice Starog grada su imale niže vrijednosti temperature zraka iz razloga što su veći dio dana u sjeni zbog čega se tamo zrak manje zagrijava. To nije slučaj za Stradun koji je otvoreniji pa je i topliji od okolnih ulica.
Ovi podaci ukazuju na ohlađujući utjecaj zelenih površina te stoga i na važnost njihovog očuvanja u urbanim sredinama, kao i na potrebu njihovog širenja gdje je to moguće. Zahvaljujemo se profesoricama iz Opće gimnazije Dubrovnik, Lindi Jurkić i Andrei Sebastijan te njihovim učenicima: Ana Lea Herceg, Petra Đurković, Maris Daničić, Teo Skurić, Domagoj Bokšić, Luka Bela Nagy i Kristijan Žerovnik (sl. 2).
REZULTATI STAJNIH MJERENJA U DUBROVNIKU
Kako bi se detaljnije ispitala toplinska obilježja urbane klime Dubrovnika, postavljeni su mjerni instrumenti za mjerenje temperature zraka i relativne vlažnosti na pet lokacija u gradu. Oni su postavljeni u morfološki različite dijelove grada kako bi se istražio utjecaj vegetacije i izgrađenosti grada. Korišteni su instrumenti HOBO MX2301 koji su bilježili podatke u vremenskim intervalima od 15 minuta od 4. svibnja 2022. u 12:00 h do 6. svibnja u 8:00 h. Odabrane lokacije prikazane su na Sl. 3. i Sl. 4.: Trg Luža (ispred palače Sponza), Franjevački samostan (u vrtu samostana), Dvorište Opće gimnazije (sportsko igralište), Park ljetnikovca Crijević-Pucić, Arheološki park (OŠ Marina Getaldića).
Rezultati su pokazali kako je najviša temperatura zabilježena na mjernom instrumentu koji je postavljen na glavni gradski trg (Trg Luža, sl. 5.). Ondje su temperature zraka bile najviše oko 15 h, a premašivale su 20 °C. Istovremeno su instrumenti smješteni u vrtu Franjevačkog samostana i u parku ljetnikovca Crijević-Pucić bilježili 3 – 5 °C niže vrijednosti, što ukazuje na ohlađujući utjecaj zelenih površina (sl. 5). Uz Trg Luža, arheološki park je također bilježio visoke vrijednosti temperature zraka, što je barem djelomično posljedica manjka zelenih površina. Mjerenja pokazuju da su i noćne temperature više u dijelovima grada gdje prevladavaju izgrađene površine bez zelenila. To se može objasniti toplinskim svojstvima materijala kao što su kamen, asfalt i beton koji tijekom dana apsorbiraju veliku količinu Sunčeve energije te je noću ispuštaju nazad u atmosferu za razliku od zelenih površina koje se noću znatno brže hlade. Instrumenti su zabilježili najmanje razlike temperature zraka u večernjim satima (između 18 – 19 h) te u jutarnjim satima (između 07 – 08 h). Ovo je istraživanje pokazalo ohlađujući učinak vegetacije zbog procesa evapotranspiracije, snižavanja albeda te sjene koje stvara drveće. Stoga je posebno važno očuvanje postojećih zelenih površina u gradovima te eventualno planiranje novih ako je to moguće.
