Obilježja tuče u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Na temelju meteoroloških dnevnika prikupljenih s postaja DHMZ-a na području županije dobiveni su vremenski nizovi pojave tuče. Analizom tih podataka pokazalo se da je pojavnost tuče u toj regiji prilično visoka u usporedbi s ostatkom Hrvatske. Naime, prosječno će na većini lokacija tuča pasti 1.5 puta godišnje. Najugroženija područja su grad Dubrovnik, Čilipi, Ploče, Metković, središnji dio Pelješca i južni dio Korčule gdje su izmjerene prosječne pojavnosti i veće od 2 puta godišnje. S obzirom da se glavnina tuče u toj županiji pojavljuje tijekom hladnijeg djela godine, izravna ugroženost poljoprivrednih kultura je mala na što su ukazivale i prethodno provedene ankete poljoprivrednika. Uočava se i negativan trend pojavnosti tuče koji sugerira sustavno smanjenje te pojave što je također u suglasnosti s opažanjima dijela ispitanih poljoprivrednika. Ipak, vremenski nizovi podataka o tuči nisu dovoljno dugi da bi se sa sigurnošću moglo tvrditi da će se taj trend nastaviti i u budućnosti, tj. da u nadolazećoj klimi neće doći do zaustavljanja negativnog trenda i eventualnih promjena u nepovoljnom smjeru. Naime, klimatske projekcije budućih klimatskih uvjeta sugeriraju značajan porast nestabilnog vremena pa je stoga moguće očekivati i učestaliju pojavu tuče. Taj porast najizraženiji je na priobalnom području županije od Stona prema Prevlaci.
Slika 1. Dnevni hod ukupnog broja događaja s tučom i njihov intenzitet na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom razdoblja 1973.-2019. Ukupno gledano, tuča se može očekivati već od ranih jutarnjih sati, a najvjerojatnija je u prijepodnevnom dijelu dana. Prevladavajući intenzitet je umjeren.
Slika 2. Ukupan broj događaja/dana s tučom tijekom razdoblja 1973.-2019. na području Dubrovačko-neretvanske županije. Crvena i plava linija pokazuju trendove događaja/dana s tučom. Evidentna je izrazita međugodišnja varijabilnost pojavnosti tuče. Trend događaja/dana s tučom je negativan tj. s vremenom se prosječni broj pojava tuče smanjuje.
Slika 3. Godišnji hod ukupnog broja događaja s tučom na području Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 1973.-2019. Vidljivo je da se tuča većinom javlja u hladnom dijelu godine.
Slika 4. Prostorna raspodjela prosječne pojavnosti tuče na postajama. Veličina kružića i boja označavaju prosječan godišnji broj dana s tučom.
Slika 5. Relativna promjenu pojavnosti nestabilnih dana u budućoj klimi (razlika broja nestabilnih dana u razdobljima 1999.-2009. i 2079.-2089.). Sva područja bilježe porast broja nestabilnih dana, a ona područja koja bilježe porast veći od 30% istaknuta su žutim, narančastim i crvenim bojama.